„Kako vi filozofi mislite da pravite muškarce ako ne jebete?“ – pitanje je koje je komentatorka „Nada“ postavila uvaženom saradniku Prevrata g. Draganu Tomiću povodom njegovog teksta o patnjama mladog umetnika.
Nadam se da ni ne misle da ih prave, jer ovo je način razmišljanja „moderne“ Srbije, tačnije – celog Balkana. „Meni niko ništa n(ij)e da(o), žene se lože samo na pare…“.
Pa nađi sebi muža prijatelju.
Onda možete zajedno na pecanje, na tekmu, verovatno ćete se složiti i oko načina ishrane, nema svađe oko daljinskog, a verovatno ni u vezi dekoracije gajbe neće biti uobičajenih muško-ženskih spornih pitanja… Čuj „žene su drukčije“?! Pa zato nam se (valjda?!) i sviđaju; ni da sam odvaljen od Drpovače nema šanse da bi mi se dopao neko sličan meni 😦
Dakle, glede ribe o kojoj si pričao u šestom delu svog eseja napravio si nekoliko kardinalnih grešaka koje te nepogrešivo svrstavaju u ženskom rodu nezanimljive osobe. Najpre si ovlažio kad si za svoj projekat dobio atraktivnu žensku, a kada si skontao i da imate određenja „poklapanja“ u vezi struke, da se slažete i kao dizajneri – odlepio si totalno, i toj ženskoj osobi počeo da učitavaš osobine koje ona inače (najverovatnije) nema. Na taj način si iskomplikovao život i sebi i njoj; ti si pronašao svakog dana po jedan više razlog da joj ne priđeš (u smislu sparivanja), a ona ne mogavši da te „provali“ (dal oćeš samo da jebeš ili bi i da je izvrneš za lovu, a možda je kao šlag na torti i strpaš u zamrzivač) počinje da se udaljava i RACIONALIZUJE vaš odnos na način „da ja uzmem lovu dok se nije ko zna šta sve izdešavalo u ovoj ludnici“… Tvoj slučaj nije ništa novo niti nepoznato, prosto rečeno – previše si zakomplikovao.
Liberalni kapitalizam ima alate tj. metodologiju koja sprečava da se slične stvari dešavaju među saradnicima koji rade ZA istog poslodavca. Pazi, terminologija je vrlo bitna, ponavljam „ZA istog poslodavca“ dakle – ne radite vi „zajedno“ pa ćete pomalo da se prcate, malo da kafenišete i jedno drugom šerujete mjuzu, već radite za kapitalistu koji je nameran da vaše znanje i sposobnosti koje posedujete što bolje iskoristi. Znači – ili strogo službeni odnos među saradnicima, ili joj prvom prilikom stavljaš do znanja šta od nje očekuješ kako bi se ona znala odrediti tj. da li da te odvuče u krevet ili da te „spusti“ sa testosterona kako bi se saradnja uspešno nastavila. U zemljama sa kapitalističnom tradicijom, intimne veze unutar kompanije su da se ovo ne bi dešavalo, često predmet ugovora, i na njih se ne gleda blagonaklono. Da bi u budućnosti predupredio slične tragedije, moraš da znaš nekoliko jednostavnih činjenica:
1) Ženska osoba uzrasta sličnog tvom ti ne može biti drugar, ortak, prijateljica. U ženskom svetu toga nema, a žene funkcionišu kao što i sam znaš (pisao si dugo i široko na tu temu) po posebnim obrascima koji sa RACIONALNIM ponašanjem nemaju mnogo veze. Par izuzetaka koji se mogu pronaći kopajući po knjigama starostavnim samo potvrđuju ovo pravilo, inače ne bi bili ni zabeleženi. Kao što svojevremeno reče moj guru ALF sa Melmaka: U vasioni od živih stvorenja postoje samo hrana, i hrana za hranu – tako i ti veselniče moraš da prihvatiš da si za ženu ili plen ili mamac za plen, ili totalno nebitan oblik života, nešto poput … oposuma; simpatična životinjica, ali niko bitan se ne bi potresao sve kada bi ih neka epidemija istrebila. Pande i slonovi su već nešto drugo, to je viši nivo interesovanja, nešto poput antiratnih i feminističkih aktivista i migranata kod nas.
2) Ne postoji veći dušmanin od žene koja ti se ponudila a ti se usudio da je (iz nekog samo tebi jasnog razloga) odbiješ. Postoji zapravo – to je žena čije nabacivanje si se usudio da ignorišeš. Nakon „razjašnjenja“ vašeg odnosa, ti ćeš postati peder sa malim pimpekom (što je zapravo razlog da si derpe), impotentni peder (ako si u godinama), siromah koji nema za kafu (a jebo bi), edipovac, narcis (dakle opet peder)… Što znači da si završio švalersku karijeru na mestima gde je vaš susret ili krug zajedničkih poznanika moguć. Zato, ako stvarno nisi pičkopaćenik već zaista imaš (pre)visoke kriterijume glede razmnožavanja – preostaje ti samo da budeš cool i izigravaš nedostupnog alfu sve dok se ne pojavi „prava“. Što se neće desiti, ali nada umire poslednja, šta bi bio život u beznadežnosti?!
3) Ovo opisano funkcioniše od nastanka sveta i ne može se promeniti. Seti se, Eva je koristeći ženske alate od Adama napravila budalu, isto su radile sve uticajne žene kroz istoriju, neke se kupale u magarećem mleku, druge u krvi devica – koji muškarac bi tako nešto od sebe radio i postao bitan faktor?! Postao bi pacijent psihijatrima ili ridikul poput Nerona i Kaligule… Kleopatra, Ekaterina Velika, Marija Terezija pa i glupa plavuša Marija Antoaneta su kako god da su bile uvrnute – ipak obeležavale epohe. Znači –
„Ćud je ženska smiješna rabota!
Ne zna žena ko je kakve vjere;
stotinu će promijenit vjerah
da učini što joj srce žudi.“
Jbg, to je znao kaluđer, vladika Rade, a ne znaš ti u 21. veku. Danas je ta smiješna rabota dobila pravo građanstva za razliku od vremena
„kad me žena pita đe sam bio,
reći ću joj da sam so sij’o…
Teško njojzi ako ne vjeruje.“
Nije se promenila ženska priroda već običaji. Menjali su se i menjaju tokom celokupne evolucije i menjaće se dok Srbi svi ne stanu pod onu šljivu. Na tebi je da odlučiš možeš li se u današnje običaje uklopiti ili jok. Ako „jok“ – udri brigu na veselje, nazovi neku poslovnu pratnju s vremena na vreme i uživaj. Jes da je miran san precenjen, ali veruj iskusnom čoveku da ti svakodnevno nadmudrivanje sa protivnikom kome nisi dorastao treba od prilike koliko ti treba genitalni herpes.
Nisam rekao u tekstu ali nas dvojca smo se culi povodom tog dogadjaja. Zaboravio si da me je ista zaprosila i da jos uvek radimo zajedno i da imam vrlo podmukao osecaj da ma koliko vrdao, ona je moja buduca supruga. Ples sa njom je kao ples sa ajkulom.
Sviđa mi seSviđa mi se
Nisam zaboravio, ali nisam ni poverovao da si udicu progutao toliko duboko. Postoji naziv za čoveka koji jasno vidi da klizi u septičku jamu ali ne pokušava da se zaustavi, samo smo prijatelji pa neću da ti kažem koji je 😦
Sviđa mi seSviđa mi se
Nisam, moram da odrzavam tenziju kako bi je zadrzao na projektu. Ne mili mi se al sta da se radi.
Sviđa mi seSviđa mi se
jel prevrat posto ljubavni vikend sajt?
Sviđa mi seSviđa mi se
Pa kad politika nikog ne zanima 😦
Sviđa mi seSviđa mi se
Се вас двојица шашољите?
Sviđa mi seSviđa mi se
Platonski
Sviđa mi seSviđa mi se
i empirijski
Sviđa mi seSviđa mi se
Hm,hmmm..situacija lici malo na Putina..pratio je dogadjaje na TV PINK,pa je,prilikom susreta sa „nasima“..koji su gostovali na toj „nacionalnoj frekvenciji“, rakao otprilike,nije citirano,spomnuo je to jos odavno i Milovan ..“ kad hebete ruse ne zovete“ u Tbloidu.
Sviđa mi seSviđa mi se
Охо, какво пријатно изненађење од текста, Ево уз јутарњу кафу! Потписујем сваку реч, даћу дужи коментар касније!
Sviđa mi seSviđa mi se
Нема овде потребе за дужим коментаром, све сте рекли баш како треба, додаћу само један цитат, надам се да ће га циљна група којој је намењен приметити и потрудити да схвати! Ако не, помозите им, за вас сам, ДРП-е, сигурна да ћете га схватити!
Ф М Достојевски, Браћа Карамазови, старац Зосима: – Ако зрно пшенично, паднувши на земљу, НЕ умре, онда САМО остане, ако ли умре – МНОГО РОДА РОДИ! –
Морам још један, који је, негде, мој животни мото. Алфред Адлер: – Није важно шта су учинили од човека, важно је шта ће ОН учинити са ОНИМ што је од њега ОСТАЛО! –
Sviđa mi seLiked by 1 person
Попове, нарочито православне могуће је тумачити на више начина, ваљда због велике духовности коју исијавају 🙂 Мени ово од Достојевског делује као добра поука за ДрТ-а: Ако ниси спреман да се одрекнеш дела „суверенитета“ над својим животом, ако ни под каквим околностима не би да га делиш (као што јунакиње твог есеја – сплавуше, спонзоруше, пословне пратиље… неће, већ све што раде – раде да би биле што самосталније, „сувереније“ и „еманципованније“) судбина је да ћеш остати сам(озадовољан). Уколико се у корист праве жене (оне са којом имаш највећи број поклапања заједничких интереса) одрекнеш дела своје слободе, задовољстава, итд, ако одлучиш да се уозбиљиш и престанеш да кењаш – имаш велике шансе да се оствариш као pater familias и родитељ који се размножава из правих разлога а не да би неком доказао да му „алатљика“ ради. Јер си пристојан човек, само си мало хендикепиран пошто си одрастао у свету где никако не припадаш (међу девојчицама), па си унапред осуђен да будеш „храна, или храна за храну (мамац)“ 🙂
Sviđa mi seLiked by 1 person
A onda na kraju dana, evo malo humora… Ovo je naravno pisao muškarac, ko bi drugi: http://www.radiosarajevo.ba/magazin/zivot-i-stil/pismo-papucara-mojoj-zeni-ne-treba-pomoc-vec/240977
„Jedan moj prijatelj je došao kod mene na kafu, sjedili smo i ćaskali, pričali o životu…
“Odoh na sekund da operem tanjire koji su ostali u sudoperi”, rekoh mu. Pogledao me je kao da sam mu rekao da sam pošao da konstruišem svemirski brod. Reče mi, diveći mi se, ali pomalo zbunjeno:
“Dobro za tebe sto pomažeš svojoj ženi, kada ja to uradim, moja žena to ne cijeni. Jedne nedjelje sam obrisao pod, ni hvala.” Vratio sam se da sjednem sa njim i objasnio da ja ne pomažem svojoj ženi.
“Mojoj ženi ne treba pomoć, treba joj partner. Ja sam partner u kući i zbog tog partnerstva su podijeljeni zadaci, ali se sigurno ne radi o pomoći u kući.
Ja ne pomažem svojoj ženi da očisti kuću, zato što i ja živim tu i moram i ja da je čistim.
Ja ne pomažem svojoj ženi da kuha, zato što i ja hoću da jedem i moram i ja da kuham.
Ja ne pomažem svojoj ženi da opere sudove poslije jela, zato što sam i ja koristio te sudove.
Ja ne pomažem svojoj ženi oko djece, zato sto su to i moja djeca i moja je uloga da budem otac i roditelj.
Ja ne pomažem svojoj ženi da širi i pegla veš, zato sto je to i moj veš i moje djece.Ja nisam pomoć u kući, ja sam dio kuće.
A sto se tiče cijenjenja, pitao sam ga kada joj je posljednji put, nakon što je završila sa čišćenjem kuće, pranjem veša, nakon što je promijenila posteljinu na krevetu, okupala djecu, skuhala, organizovala itd., rekao hvala? Ali hvala tipa :”Wow! Ženo moja! Fantastična si!”
Čini ti se apsurdnim? Izgleda ti čudno?
A kada si ti, jednom u 100 godina, očistio pod, očekivao si minimum nagradu za izvrsnost, sa puno slave.
Zašto? Da li si ikada mislio o tome, prijatelju?
Možda zato što je, po tebi, sve to njena obaveza? Možda zato što si navikao da se sve to obavi a da ti ne moraš prstom da mrdneš?
Dakle cijeni kao što bi volio tebe da cijene, na isti način i istim intezitetom.
Pruži ruku, ponašaj se kao pravi partner, a ne kao gost koji je došao samo da jede, da spava, da se opere.
OSJEĆAJ SE KAO KOD KUĆE U SVOM DOMU.“
Sviđa mi seLiked by 1 person
Б Р А В О ! Не БиХ ни сама боље! Само један мали женски додатак.Можда ће бити патетичан, али баш ме брига! Кад су ме сколиле озбиљне животне невоље (типа – лудовање мог првог мужа поклопило се са смрћу моје мајке) и кад очајна не знам ни где би, ни шта би, знала сам да чврсто загрлим свог сина, тада дечкића, пољубим га у главу и осетим СНАЖАН прилив животне енергије – који поручује – мораш, хајде, нема одустајања , има смисла, . . .
Sviđa mi seLiked by 1 person
Hm,hmm..sto bi ipak rekao Mao Cedung..“ nije vazno da li je zena crna ili plava, vazno je da brise podove i lovi miseve“..?
Sviđa mi seSviđa mi se
Hteo sam da ti dam like na nevidjeno zbog Alfa, ali sam ipak prvo pročitao tekst. Odličan…. 🙂
Sviđa mi seSviđa mi se